Mario Vasilj, Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti, Sveučilište u Mostaru, Bosna i Hercegovina, e-mail: mario_vasilj@yahoo.com
Anita Zovko, Filozofski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Republika Hrvatska
Jelena Vukobratović, Dječji vrtić „Rijeka“, Rijeka, Republika Hrvatska
Иновације у настави, XXX, 2017/2 стр. 82–97

| PDF | | Extended summary PDF |
doi: 10.5937/inovacije1702082V

Rezime: U radu se sažeto analizira razvoj e-obrazovanja i takozvanog korespondentnog (dopisnog) obrazovanja. E-obrazovanje se promatra kao infrastruktura za razvoj e-učenja, koje posljedično postaje jednim od modela poučavanja odraslih. S obzirom na činjenicu da je u posljednjih nekoliko godina fenomen e-učenja postao multidisciplinarni predmet proučavanja raznih znanstvenih područja (jer ulazi u domenu društvenih, prirodnih i humanističkih znanosti), rad će čitatelju u prvom dijelu pokušati dati temelj za upoznavanje terminologije problema uz kratki prikaz povijesnog razvoja (od dopisnog obrazovanja do e-obrazovanja), a u drugom dijelu će se prikazati model e-učenja i poučavanja odraslih, što je njegova glavna tema. U prvom dijelu rada iznose se teorijski nalazi iz relevantne literature o dopisnom (korespondentnom) obrazovanju koje predstavlja preteču e-obrazovanja kao infrastrukture e-učenja. Iznose se nalazi o povijesnom razvoju učenja da daljinu, važnosti modela programirane nastave koju su imputirali bihevioristi, a kasnije i takozvani strojevi za učenje (među kojima je prvi bio Presijev stroj), pojmovno određenje učenja i poučavanja na daljinu, te u konačnici pojmovno određenje e-obrazovanja i e-učenja koji se vežu za hibridni model učenja (uz koji se veže motivacija, mentalna kondicija i iskustva korisnika). Razmatraju se neki od alata za e-učenje i poučavanje (video-konferencija, Skype i drugi), kao i njihove prednosti i nedostaci. U posljednjem dijelu rada razmatraju se mogućnosti e-učenja kao koncepta učenja i poučavanja odraslih na daljinu koji leži na teorijama učenja i poučavanja (biheviorizmu, kognitivizmu i konstruktivizmu), ističu se i razmatraju četiri Nolsova principa učenja odraslih, pojam kontinuuma u e-obrazovanju, didaktički trokut u onlajn okruženju, devet Ganjeovih koraka obrazovnih sadržaja te karakteristike odraslog/e učenik/ce i učenika/ca treće životne dobi u novom (multi)medijskom okruženju kao i moguće prepreke za edukatora/icu.
Ključne riječi: korespondentno obrazovanje, učenje i poučavanje na daljinu, e-učenje, e-obrazovanje, alati za e-učenje.

Summary:  This paper offers a concise analysis of the development of e-education and distance education. E-education is considered to be the basis of e-learning, which consequently becomes one of the models for teaching adults. Given the fact that in the last couple of years the phenomen of e-learning has become a multidisciplinary research subject in different scientific fields (social sciences, natural sciences and humanities), in the first part of the paper the readers are provided with the fundamental knowledge of the problem-related terminology, and an overview of the historical development is offered as well (from distance education to e-education). The second part deals with the main topic of this paper – the model of e-education and e-teaching for adults. The first part of the paper also contains theoretical findings based on the relevant literature on distance (correspondence) learning as a fore-runner of e-learning. It also elaborates on the historical development of distance learning, the importance of the programmed teaching designated by the behaviourists, and later the so-called teaching mashines (e.g. Pressey‘s machine), definitions of the concepts of distance learning and teaching, as well as the definitions of e-learning and e-education related to the hybrid model of learning (which implies motivation, mental awareness and users‘ experience). The advantages and disadvantages of specific e-learning and teaching tools are also considered (video conferencing, Skype, etc.). The last section of the paper provides the authors‘ considerations regarding the potential of e-learning for distance learning and teaching of adults based on teaching and learning theory (behaviourism, cognitivism, constructionism). This section also deals with the Knowles‘ four principles of adult learning, the continuum as a concept in e-learning, didactic triangle in online environment, Gagne‘s nine events of instruction, and the characteristics of adult learners in the third stage of life in the new (multi)media environment, as well as the obstacles for educators.
Key words: distance education, distance learning and teaching , e-learning, e-education, tools for e-learning.

Literatura

• Agencija za odgoj i obrazovanje (2010). Andragoški modeli poučavanja. Priručnik za rad s odraslim polaznicima. Modul 1 (e-dokument) / Agencija za obrazovanje odraslih. Zagreb. Posećeno 14. 3. 2017. godine na: www.asoo.hr/userdocsimages/andragoski_modeli_poucavanja.pdf.
• Bakić-Tomić, Lj., Dumančić, M. (2012). Odabrana poglavlja iz metodike nastave informatike. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Učiteljski fakultet, Katedra za informacijske znanosti. Posećeno 10. 3. 2017. godine na: http://2co2.ufzg.hr/skini/UFSKRIPTA_LJBTMD-2.pdf.
• Bean, C. (2003). Meeting the challenge: Training an aging population to use computers. The Southeastern Librarian. 51 (3), 16–25. Retrieved March 12, 2017. from www: http://digitalcommons.kennesaw.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1078&context=seln.
• Burger, T. (2003). Percepcija i stavovi studenata prema „učenju putem interneta“ (diplomski rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju. Posećeno 11. 3. 2017. godine na: http://darhiv.ffzg.unizg.hr/23/1/TomanaBurger.pdf.
• Crnković, S., Budiselić Bistrović, A., Pogarčić, I. (2010). Informacijsko komunikacijske tehnologije i treća životna dob. U: Matijević, M., Žiljak, T. (ur.). Neformalno obrazovanje i informalno učenje odraslih (229–235). Zagreb: URIHO. Posećeno 10. 3. 2017. godine na: http://bib.irb.hr/datoteka/471508.Crnkovic_i_dr.pdf.
• Ćamilović, D. (2013). Visokoškolsko obrazovanje na daljinu. Tranzicija: časopis za ekonomiju i politiku tranzicije. 15 (31), 29–39. Posećeno 14. 3. 2017. godine na: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=159703.
• Ćukušić, M., Jadrić, M. (2012). E- učenje: koncept i primjena. Zagreb: Školska knjiga.
• Dijanošić, B., Popović, K. (2013). Curriculum Globale – program za učenje i obrazovanje odraslih. Andragoški glasnik. 17 (2), 101–116. Posećeno 11. 3. 2017. godine na: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=171748.
• Dukić, D., Mađarić, S. (2012). Online učenje u hrvatskom visokom obrazovanju. Tehnički glasnik. 6 (1), 69–72. Posećeno 14. 3. 2017. godine na: http://hrcak.srce.hr/83974.
• Elliot, M., McGreal, R. (2005). Tehnologije online učenja (e-learning). Posećeno 14. 3. 2017. godine na: http:// edupoint.carnet.hr/casopis/37/clanci/4.html.
• Forza, T. (2005). E-obrazovanje. Posećeno 14. 1. 2017. godine na: https://ec.europa.eu/epale/hr/resourcecentre/content/tamara-forza-e-obrazovanje.
• Gabrilo, G., Rodek, J. (2009). Učenje putem interneta – mišljenja i stavovi studenata. Školski vjesnik. 58 (3) 281–299. Posećeno 13. 3. 2017. godine na: http://hrcak.srce.hr/82600.
• Hoić-Božić, N. (2005). E-learning. Rijeka: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci. Posećeno 14. 3. 2017. godine na www: http://ahyco.ffri.hr/portal/Glavna.aspx?IDClanka=18.
• Holmberg, B. (1979). Obrazovanje na daljinu. Zagreb: Centar za dopisno obrazovanje Birotehnika.
• Huzjak, M. (2010). Obrazovanje na distancu i e-učenje u likovnoj kulturi. Metodika: časopis za teoriju i praksu metodika u predškolskom odgoju, školskoj i visokoškolskoj izobrazbi. 11 (1), 8–22. Posećeno 13. 3. 2017. godine na: http://hrcak.srce.hr/61529.
• Issing, L. J. (1994). Von der Mediendidaktik zur Multimedia-Didaktik. Unterrichtswissenschaft. 22, 267–284. Retrieved January 13, 2017. from www: http://www.pedocs.de/volltexte/2013/8156/pdf/UnterWiss_1994_3_Issing_Von_der_Mediendidaktik.pdf
• Issing, L. J. & Klimsa, P. (2002). Information und Lernen mit Multimedia und Internet. Weinheim: Beltz Verlag. Retrieved January 14, 2017. from www: https://www.amazon.de/Information-Lernen-mit-Multimedia-Internet/dp/3621274499.
• Jandrić, P., Boras, D. (2012). Kritičko e-obrazovanje: borba za moć i značenje u umreženom društvu. Zagreb: Tehničko veleučilište FF Press.
• Jandrić, P., Livazović, G. (2013). Priručnik iz e-obrazovanja za osobe treće životne dobi. Osijek: Medicinska škola. Posećeno 19. 3. 2017. godine na: https://bib.irb.hr/datoteka/864942.Prirucnik_P__Jandric_i_G__Livazovic.pdf.
• Kink, S. (2009). Medijsko opismenjavanje odraslih. Informatologia. 42 (3), 222–227. Posećeno 13. 1. 2017. godine na: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=64443.
• Knowles, S. M. (1970/1980). The Modern Practice of Adult Education. New York: Association Press. Retrieved January 14, 2017. from www: http://www.umsl.edu/~henschkej/articles/a_The_%20Modern_Practice_of_Adult_Education.pdf.
• Matasić, I., Dumić, S. (2012). Multimedijske tehnike u obrazovanju. Medijska istraživanja. 18 (1), 143–151. Posećeno 14. 3. 2017. godine na: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=127125.
• Matijević, M. (1992). Kompjutorska „alternativna“ škola. U: Ličina, B., Previšić, V. i Vučak, S. (ur.). Prema slobodnoj školi (102–112). Zagreb: Institut za pedagogijska istraživanja.
• Matijević, M. (1998). Hipermedijska obrazovna tehnologija u obrazovanju odraslih. Posećeno 14. 3. 2017. godine na: http://bib.irb.hr/datoteka/14513.casopis98.doc.
• Matijević, M. (1998). Hipermedijska obrazovna tehnologija i didaktika medija. Obrazovanje odraslih. 42 (1–4), 49–58. Posećeno 12. 3. 2017. godine na: http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=14513.
• Matijević, M. (1998). Multimedijsko obrazovanje na daljinu i Internet. U: Božičević, J. (ur.). Obrazovanje za informacijsko društvo (19–24). Zagreb: Akademija tehničkih znanosti Hrvatske. Posećeno 14. 3. 2017. godine na: https://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=13985.
• Matijević, M. (2000). Učiti po dogovoru: uvod u tehnologiju obrazovanja odraslih. Zagreb: Birotehnika.
• Matijević, M. (2004). Multimedijalnost i multimedij kao predmet proučavanja multimedijske didaktike. U: Vrgoč, H. (ur.). Unaprjeđujemo kvalitetu odgoja i obrazovanja (197–201). Zagreb: HPKZ. Posećeno 14. 3. 2017. godine na: https://bib.irb.hr/datoteka/167152.MATIJEVIC_OPATIJA2004.doc.
• Matijević, M. (2008). Novo (multimedijsko) okruženje i cjeloživotno obrazovanje. Andragoški glasnik. 12 (1), 19–27. Posećeno 14. 3. 2017. godine na: https://bib.irb.hr/datoteka/380371.Matijevic_Beograd_2007_A.pdf.
• Matijević, M. (2008). E-mentor – iskustva jednog poslijediplomskog studija. Posećeno 14. 3. 2017. godine na: http://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=324596.
• Matijević, M. (2008). Medijska uvjetovanost andragoške didaktike. Posećeno 14. 3. 2017. godine na: https://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=356833.
• Matijević, M., Pongrac, S. (1978). Obrazovanje na distancu. Zagreb: Andragoški centar.
• Matijević, M., Rijavec, M., Drandić, B. (1997). Secondary school students in Croatia and Internet. U: MIPRO ’97 – Multimedia and Hypermedia systems (110–114). 20th Interantional Convention, Opatija, Croatia. Posećeno 14. 3. 2017. godine na: https://bib.irb.hr/datoteka/45394.gospic20a.rtf.
• Mitrović, F. (2009). Model učenja na daljinu u funkciji razvoja menadžerskog obrazovanja na pomorskim fakultetima. Naše more – znanstveno-stručni časopis za more i pomorstvo. 56 (1–2), 42–48. Posećeno 14. 3. 2017. godine na: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=60648.
• Novak, A. (2002). Mogućnosti primjene stolnih multimedijalnih konferencija u sustavu obrazovanja. Edupoint. 2 (5). Posećeno 13. 3. 2017. godine na: http://edupoint.carnet.hr/casopis/broj-05/clanak-02/stolne-mc.pdf.
• Polić, M. (2006). Uporaba umreženih računala u prevladavanju prostorno-vremenskih ograničenja u suvremenom obrazovanju. Metodički ogledi: časopis za filozofiju odgoja. 13 (2), 77–94. Posećeno 13. 3. 2017. godine na: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=13674.
• Pongrac, S. (1985). Komunikacije u dopisnom obrazovanju. Zagreb: Školske novine.
• Pongrac, S. (1990). Inoviranje obrazovanja odraslih. Zagreb: Andragoški centar.
• Pongrac, S. (1993). Značenje modela u obrazovanju odraslih. Napredak: časopis za pedagogijsku teoriju i praksu. 134 (3), 274–282.
• Prensky, M. (2005). Digitalni urođenici, digitalne pridošlice: Razmišljaju li doista drugačije? Edupoint. 5 (32). Posećeno 14. 3. 2017. godine na: http://edupoint.carnet.hr/casopis/32/clanci/2.

Copyright © 2017 by the authors, licensee Teacher Education Faculty University of Belgrade, SERBIA. This is an open access article distributed under the terms of the Creative Commons Attribution License (CC BY 4.0) (https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/), which permits unrestricted use, distribution, and reproduction in any medium, provided the original paper is accurately cited.